Intervju potpredsjednika Vlade i ministra za informaciono društvo, prof. dr Vujice Lazovića dnevnom listu Pobjeda
1. Koji su glavni razlozi za formiranje Ministarstva za informaciono društvo u Crnoj Gori?Liderstvo, institucije i ljudski kapaciteti su osnovni resursi koje treba neka zemlja da iskoristi ukoliko želi da se pomjeri preko informaciono-tehnološke revolucije od statusa vizija, planova, obećanja do realnih konkurentskih, inovativnih i na znanju zasnovanih ekonomija. Da budem precizniji cilj nam je da Crna Gora postane u globalnoj informatičkoj zajednici prepozantljiva kao E-Montenegro.Da bi mogli da razvijamo informaciono društvo i da bi mogli građanima da pružimo elektronske servise i stvorimo povjerenje za korišćenje tih servisa, potrebno je bilo institucionalno prepoznati gdje će se u okvirma državne uprave koordinirati aktivnosti, voditi politika, pa i generisati i realizovati ideje. Upoređujući situaciju u okruženju, vidjeli smo da gotovo sve zemlje u regionu institucionalno prepoznaju Ministarstvo za informaciono društvo, kao generator promjena u oblasti ICT-a i stvaranja informacionog prostora. Takođe, studija koju je objavila Svjetska banka 2007. godine, pod nazivom eLeadership institucije za ekonomiju zasnovanu na znanju, u uporednoj analizi definisala je modele koje su zemlje primjenjivale u cilju upravljanja razvojem ICT-a i ekonomije zasnovane na znanju. Upoređujući sve te pokazatelje, namjera nam je da formiranjem Ministarstva za informaciono društvo utičemo na kreiranje jedinstvenog informacionog prostora u Crnoj Gori. Veoma često volimo da pravimo poređenja sa nivoom razvijenosti zemalja u regionu i u tom pogledu uvijek tražimo one zemlje čiji stepen razvoja želimo da postignemo, tj. prestignemo. Ako uzmemo u obzir da je Slovenija za svega tri godine sa 15 mjesta na listi zemalja EU došla do 2. mjesta po nivou razvijenosti i sofisticiranosti elektornskih usluga, ne vidimo razlog zašto i Crna Gora, gdje postoji volja i svijest o neophodnosti promjena, to ne može da uradi. I u tom smislu, u Ministarstvu za informaciono društvo u tome vidi veliki izazov i nadam se da će opravdati svoje postojanje. 2. Koji će biti osnovni pravci djelovanja Ministarstva na čijem se čelu nalazite u narednom periodu?Ako pogledamo statistiku zemalja EU, ICT sektor čini 40% rasta produktivnosti I 25% rasta GDP-a u Evropi. Po ovim pokazateljima možemo da zaključimo da ovaj sektor ne smijemo da zanemarimo kada je u pitanju ekonomski rast I razvoj zemlje. Formiranjem Ministarstva za informaciono društvo namjera nam je da u Crnoj Gori razvijemo informaciono društvo, kao i servise koje ćemo elektronskim putem pružiti građanima. Ovakav način rada će donijeti smanjenje troškova, zadovoljstvo građana, jer će moći da koriste usluge 24 časa dnevno, bez obzira na radno vrijeme i sl. Da bi mogli to da uradimo, moramo da imamo dobru osnovu, tj. uspostavljenu registarsku i ICT infrastrukturu. U tom smislu, već radimo na projektima kapitlanih državnih evidencija kao što je na primjer Centralni registar stanovnika, registar nepokretnosti i prostora, registar privrednih subjekata. Paralelno sa uspostavljanjem registarske infrastrukture, razvijaćemo i servise za građane čije će benefite osjetiti onog trenutka kada počnu da ih koriste (bez čekanja u redovima, sve informacije na jednom mjestu itd., korišćenje od kuće, pa i pomoću mobilnog telefona). Formiranjem Ministarstva za informaciono društvo, otvorio nam se prostor za brzim i efikasnim djelovanjem u ovoj oblasti, posebno u pogledu definisanja standarda, informacione bezbjednosti, pospješivanju Internet penetracije, podizanje nivoa informatičke piosmenosti i kulture. Tokom prvih mjeseci rada predložićemo Strategiju razvoja informacionog društva sa akcionim planom za realizaciju, jasan plan uvodjenja servisa elektronske uprave, stvoriti uslove za uvodjenje digitalnog certifkata i do kraja razviti infrastrukturu za elektornski potpis i slično.3. Kada će Vlada Crne Gore preći na elektronski rad?U Vladi Crne Gore već koristimo sistem za održavanje elektronskih sjednica, ali još uvijek samo na nivou Vladinih tijela, tj. Komisija. Ovo rješenje koje volimo da zovemo elektronske sjednice je prvo implementirano 2007. Godine na nivou Komisije za ekonomsku politku, a tokom prošle godine je unaprijeđeno i implemetnirano na nivou obje Vladine komisije, tako da sada svi članovi Vlade prije sjednice Vlade rade u elektornskom režimu. Veoma brzo rješenje ćemo implementirati i na nivou samih sjednica Vlade, s obzirom da je rješenje već gotovo, ali je neophodno obezbijediti i uspostaviti infrasturkturu. Očekivali smo i otpor, medjutim moram da saopštim da smo svi pozitivno iznenadjeni brzinom kojom je jedan broj kolega ministara iz Vlade prihvatio elektronsku komunikaciju kao osnov svoga rada. Veoma brzo, već tokom sljedećeg mjeseca, počećemo projekat izrade elektornskog sistema upravljanja dokumentima, što će obuhvatiti kompletne procese protoka svih dokumenata koji se koriste u vladi, sa uspostavljanjem arhive i sl.4. Kada će Crna Gora dostići penetraciju Interneta poput razvijenih zemalja? Možete li nam dati neke uporedne podatke?Prema nekim pokazateljima, internet penetracija u Crnoj Gori iznosi oko 40% i ovaj pokazatelj obuhvata ne samo registrovane korisnike kod internet provajdera, već sve korisnike interneta. Po ovim pokazateljima, Crna Gora se nalazi ispred zemalja regiona Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, ali iza Hrvatske i Slovenije, gdje je internet penetracija preko 60%. Ako imamo u vidu da je pentracija mobilne telefonije u Crnoj Gori sredinom prošle godine bila preko 200%, shvatamo da naši građani koriste moderne tehnologije, i da neće biti problem povećati nivo upotrebe interneta, a samim tim stvoriti dobru osnovu za razvoj elektornskih servisa. Veoma često volimo da navedemo primjer Estonije, gdje je moguće koristiti besplatan internet gdje god da se nalazite. U Ministarstvu smo prepoznali potrebu povećanja internet penetracije, i u tom smislu ćemo raditi na projektima razvijanja wireless gradova u Crnoj Gori, koji će omogućiti besplatan pristup internetu. Time ćemo direktno uticati na povećanje internet penetracije, naravno, opet u saradnji sa lokalnim tržištem. 5. Koji su ključni problemi na putu povećanja informatičke pismenosti u Crnoj Gori? Da li je loš standard jednog dijela građana, koji iz svojih budžeta ne mogu da izdvoje novac za, ipak, skupu opremu, jedan od ključnih problema u ovom smislu?Da bi mogli da kažemo da imamo razvijeno informaciono društvo, moramo da omogućimo građanima da mogu da koriste i osjete prednosti elektronskih servisa. U tom pogledu, veoma je važno da postignemo određeni nivo internet penetracije, kao i da nivo informatičke pismenosti u državi. Jedno istraživanje koje je urađeno u Crnoj Gori (instituta za strateške studije i prognoze), pokazalo je da bi glavna barijera prilikom korišćenja eGovernement servisa bio Nedostatak znanja u korišćenju računara i interneta (53.10%). U Ministarstvu smo svjesni potrebe promocije informacionog društva, pa ćemo u tom smislu raditi kako na organizovanju radionica, edukativnih emisija i slično, tako i kroz razne inicijative kroz koje ćemo omogućiti kupovinu računarske opreme i korišćenje internet servisa po povoljnijim uslovima. Već mogu da najavim da će se tokom marta organizovati prva radionica namijenjena crnogorskom tržištu u oblasti eGovernment servisa, a koju ćemo organizovati u saradnji sa regionalnim partnerima kao što su Centar za razvoj eGovernmenta iz Slovenije i INA Akademija iz Grčke. Iskoristiću priliku i da podsjetim da je Vlada Crne Gore 2008. godine nagradila najbolje učenike Osnovnih i Srednjih škola (učenike koji su na republičkom takmišenju osvojili prva tri mjesta) notebook računarima, a u saradnji sa loklanim IT kompanijama, oni su dobili i mogućnost upotrebe interneta besplatno u trajanju od godine dana, kao i štampače i druge nagrade. Ovu akciju ćemo ponoviti i u 2009. Godini, i to će biti jedan od naših projekata tokom rada Ministarstva. Ono što je jako bitno u cijelom procesu jeste da nismo sami u ovom poslu, već sve što budemo razvijali, radićemo u saradnji sa lokalnim IT kompanijama, kako bi ojačali i taj sektor na našem tržištu. U suštini, razviti servise nije teško, ali je potrebno stvoriti ambijent u kojem ćemo omogućiti građanima da ih koriste. 6. Koliko su realne procjene da će cijena računara uskoro značajno pasti? Tehnologija se veoma brzo razvija, i cijena računara je iz godine u godinu sve manja, bez obzira na naše inicijative. Ali i pored toga, Vlada Crne Gore je prije dvije godine predložila, a Skupština prihvatila, da se smanji porez na računarsku opremu, sa 17% na 7%. Tada smo imali ideju da stopa poreza na računarsku opremu bude još manja, što ne znači da to neće biti jedna od naših aktivnosti u narednom periodu. Trendovi na globalnom nivou govore da će cijene računara padati čime će se širiti informatičko društvo.7. Koliko se u Crnoj Gori u ovom trenutku koristi regularnih softvera i da li Ministarstvo za informatičko društvo ima plan suzbijanja piraterije u saradnji sa drugim državnim organima?Pitanje legalizacije softvera je veliki problem, ne samo za Crnu Goru, već i za mnogo razvijenije države. U Crnoj Gori smo već kroz prethodni ugovor o strateškom partnerstvu sa kompanijom Microsoft počeli legalizaciju softvera, a imamo namjeru da u narednim godinama intenziviramo saradnju po tom pitanju. Ministarstvo za informaciono društvo, kao što sam to ranije pomenuo, nije samo u ovom procesu, jer ovo nije samo naš zadatak. Saradnja sa drugim državnim organima, sa loklanim tržištem, Univerzitetima, kao i nevladinim organizacijama je neophodna i u tom smislu smo otvoreni da čujemo i podržimo ideje i inicijative koje će doprinijeti razvoju informacionog društva i elektronskih servisa u Crnoj Gori. 8. Kao neko ko je već dugi niz godina duboko involviran u pitanja ICT u Crnoj Gori, možete li nam reći kako Vi vidite dostignuti nivo primjene informatike u našoj zemlji? Šta možemo po ovom pitanju očekivati u skorijoj budućnosti?Stepen primjena informacione tehnologije u Crnoj Gori nije na niskom nivou.. Veliki dio građana, naročito mlađe generacije, već su potpuno postali zavisni od informacione tehnologije, i možemo reći da nam već uveliko dolaze generacije koje su informatički veoma pismene. Pored toga, u nastavnim programima osnovnih i srednjih škola već su uvedeni informatički projekti, na univerzitetima studenti imaju obavezne informatičke predmete, tako da nove generacije koje dolaze su izuzetno informatički pismene i ne mogu zamisliti poslovanje bez primjene informaciono komunikacionih tehnologija.Formirajem Ministrstva za informaciono društvo, kao što sam već rekao, namjera nam je da u Crnoj Gori kreiramo informaciono društvo ili kako već često volimo da kažemo, društvo zasnovano na znanju. Kroz niz aktivnosti i projekata kako velikih infrastrukturnih, tako i manjih projekata čije ćemo benefite odmah osjetiti, želimo da Crna Gora bude prepoznata po nivou razvijenosti ICT usluga. Informaciono društvo se ne može razvijati, ukoliko ne promovišemo promjene, i ne podržavamo građane da koriste te promjene, pa ćemo tokom 2009. Godine organizovati niz seminara, radionica, konferencija u oblasti informacionih tehnologija kako bi podigli nivo svijesti o neophodnosti razvoja ovog sektora u Crnoj Gori.
